Brigom o ovom minijaturnom drvcu razvijate svoju kreativnost i strpljivost, smirujete um i posvećujete se nekoj vrsti meditacije
Stabalce u posudi – tako u doslovnom prijevodu glasi japanska riječ bonsai. Uzgajanje patuljastog drveta prava je umjetnost, čije oblikovanje i briga traži više od same potkovanosti u hortikulturi. Smatra se da se umjetnost bonsaija prvi put pojavila u Kini, oko 200. godine prije Krista. Tada je započelo kreiranje minijaturnih pejzaža u posudama, pod nazivom penjing.
Prema jednoj od legendi, penjing je nastao prema želji kineskog cara – budući da je putovanja carstvom smatrao previše napornima, naredio je da se u njegovom vrtu napravi minijaturna kopija carstva kako bi sa svog prozora mogao promatrati cijeli svoj posjed. Naravno, želja mu je bila sačuvati ovu atrakciju samo za sebe, zbog čega je naredio da se sve koji pokušaju napraviti isto pogubi kao izdajnike.
S vremenom se ova praksa proširila i van granica Kine te došla do Japana, odakle i potječe ime bonsai. Za to se najzaslužnijima smatraju budistički redovnici, koji su brigu o tim minijaturnim drvcima cijenili kao dio izravne veze ljudi s božanskim. Kroz njegu bonsaija, uzgajivač razvija svoju kreativnost i strpljivost, smiruje um i posvećuje se nekoj vrsti meditacije. Tek se u 19. stoljeću bonsai proširio i do zapadnog svijeta, a prema dostupnim izvorima, prva se izložba bonsai drvca u Europi održala 1910. godine u Londonu. Otada bonsai zaokuplja maštu svakog uzgajivača i cijeni se kao poseban spoj vrtlarstva i umjetnosti.
Koje drvce odabrati?
Nemojte da vas obeshrabri činjenica da je bonsai umjetnost koja se proučava i oplemenjuje stoljećima – možete uzgojiti vlastito drvce čak i ako nemate “zeleni palac”. Obavezno odaberite pravu vrstu stabla za svoje okruženje i pridržavajte se osnovnih smjernica o uzgoju bonsaija, njihovom obrezivanju, zalijevanju i presađivanju.
Za početak, korisno je znati da se bonsai stabla mogu uzgojiti od gotovo bilo koje vrste drveta, uključujući i neke tropske biljke. Ipak, htjet ćete odabrati drvce koje i inače dobro uspijeva u vašem podneblju, ovisno o uvjetima u kojima ćete ga držati. Najčešći favoriti za uzgoj bonsaija uključuju borovicu, izdržljivo zimzeleno drvo koje može preživjeti u bilo kojoj sjevernoj klimi i nekim toplijim krajevima. Smreka, cedar i bor, pa čak i fikus, također su izrazito popularan izbor, kao i drveće poput japanskog javora, brijesta i hrasta.
Gotovo svaki primjerak drva iz prirode može se uzgajati kao bonsai. Odaberite pogodan primjerak, a to uglavnom znači mlado stablo. Bonsai se također može uzgojiti oblikovanjem zasađene lončanice te uzgojem iz reznice ili sjemena. No, ako krećete od nule, u tom slučaju može proći od tri do pet godina dok ne postignete željeni oblik i formu. Prava vježba strpljivosti, zar ne?
Ni previše, ni premalo
Kad ste odabrali pravo drvce za sebe, pobrinite se da ima sve što mu je potrebno za rast. Prije svega, pravilno i redovito zalijevanje ubraja se među osnovne preduvjete za njegu bonsaija. Zlatno pravilo kaže ni previše, ni premalo – zemlja ne smije biti isušena, a ne smije niti plivati u vodi. Na zalijevanje vašeg bonsaija uvelike utječu vremenski i klimatski uvjeti, vrsta drveća te vlažnost zraka. No, većinu je bonsai stabala potrebno zalijevati svaki ili svaki drugi dan.
Bonsai također voli prskanje lišća i što više vlage u zraku – osvježite ga pomoću malene prskalice, a tijekom zimskih mjeseci, u blizinu drvca postavite posudice s vodom. Ona će lagano isparavati i tako vlažiti lišće, čak i ako se vaš bonsai nalazi u grijanom prostoru.
Nakon zalijevanja, svojem drvcu možete dodati i gnojivo. Koristite ga svaka dva do četiri tjedan dok je biljka u fazi rasta, a vaše će vam se drvce odužiti na najljepši mogući način. Bonsai će s vremenom trebati i presaditi – obično to bude svake dvije godine kod mlađih biljaka i četiri godine kod starijih. Preporuka je presaditi bonsai tijekom faze mirovanja, tj. u razdoblju od kasne jeseni do ranog proljeća.
Obrezivanje je ključno
Kako bi se bonsai drvce pokazalo u svoj svojoj raskoši, nužno ga je pravilno obrezivati. Kad je u pitanju estetski dojam, odrežite sve velike grane koje strše van stabla, kao i grane nepravilnog oblika. Kako ne biste napravili previše štete na drvetu ili zaustavili njegov rast, preporučuje se obaviti estetsko obrezivanje kad je drvo u stanju mirovanja. Kad je riječ o redovitom održavanju bonsaija, i ovdje je korisno pratiti nekoliko koraka. Obavezno uklonite sav korov i lišće iz posude s bonsaijem – radite to pažljivo kako ne biste oštetili korijenje drvca.
Obrežite sve slomljene ili ukrižene grane. Grane koje se međusobno križaju mogu ostaviti oštećenja koje će olakšati razvoj bolesti. Isto vrijedi i za slomljene grane, koje treba pažljivo ukloniti kako bi stablo moglo svu svoju energiju usmjeriti u novi rast. Ovu vrstu obrezivanja preporučuje se obavljati redovito tijekom cijele godine, a posebno tijekom aktivnijih mjeseci rasta stabla, što uključuje proljeće i ljeto.
Redovitim obrezivanjem postići ćete ravnomjerniji rast stabla i lišća, a time i gustoću krošnje. Osim obrezivanja krošnje, bonsai traži i obrezivanje korijena. Budući da je prostor za rast korijena ograničen, i njega je potrebno oblikovati. Jedno od osnovnih pravila uzgoja bonsaija nalaže da se u jednom obrezivanju ne ukloni više od trećine korijena.
Još ljepši oblik
Za izgled bonsai drvca zaslužno je obrezivanje, ali i tehnika oblikovanja grana, tzv. ožičavanje. Oko grane se pažljivo, u pravilnim razmacima, omata žica koja drži granu u željenom položaju. Tako namotana žica služi kao udlaga – grana raste u onom smjeru u kojem joj to dopušta žica, a skida se nakon šest mjeseci kako se u nju ne bi urezala grana koja raste. Na kraju krajeva, nepoželjno je da bonsai drvce nosi tragove urezane žice (ili hrđe, ako odaberete neadekvatnu žicu), zbog čega je korisno redovito provjeravati i uklanjati žicu. Stablo se na taj način oblikuje prema željenoj formi, što se u pravilu može raditi tijekom cijele godine.
Još jedna važna stvar za oblikovanje bonsai drvca je i defolijacija – tehnika kojom se s listopadnog stabla uklanjaju listovi. Izvodi se tijekom ljeta, u fazi listanja, kako bi se postigao rast mladih listova. Kao rezultat, dolazi do rasta sitnijeg lišća i dodatnog grananja krošnje, čime vaše drvce dobiva na skladnosti i kompaktnoj formi.
Izvor: naturala.hr