Još jedan u nizu ciljeva održivog razvoja, \”Život ispod vode\”, fokusira se na potrebu očuvanja i adekvatnog korištenja okeana, mora i morskih resursa za održivi razvoj. Važnost okeana i morskih ekosistema za planetu je potcijenjena, uzimajući u obzir da oni pružaju izvor hrane i kiseonika, regulišu klimu i dom su raznolikog spektra morskih vrsta. Nažalost, okeani i morski resursi su trenutno pod prijetnjom niza faktora kao što su zagađenje, klimatske promjene, prekomjerni ribolov i uništavanje staništa.
Zagađenje je jedan od najznačajnijih problema sa kojima se suočavaju okeani i morski ekosistemi. Ljudske aktivnosti kao što su industrijalizacija, urbanizacija i poljoprivredne prakse dovele su do ispuštanja toksičnih hemikalija, plastike i drugih zagađivača u okeane. Ovo zagađenje utječe na morski život i ekosisteme, što dovodi do smrti morskih vrsta i degradacije staništa. Da bismo riješili ovaj problem, moramo smanjiti zagađenje primjenom koji promoviraju održive industrijske prakse, smanjenje otpada i pravilno odlaganje zagađivača. To se može postići kroz saradnju između vlada, privatnog sektora i civilnog društva.
Klimatske promjene su još jedan značajan izazov sa kojim se suočavaju okeani i morski ekosistemi. Okean apsorbira oko 25% ugljičnog dioksida koji se emituje ljudskim aktivnostima, što dovodi do zakiseljavanja oceana. Ovaj proces utječe na morski život i ekosisteme slabljenjem školjki i skeleta morskih organizama kao što su koralji, ostrige i školjke. Klimatske promjene također uzrokuju zagrijavanje oceana, što utiče na morski život i ekosisteme, što dovodi do promjena u obrascima migracije, razmnožavanju i navikama u ishrani morskih vrsta. Da bismo riješili ovaj problem, moramo smanjiti emisije stakleničkih plinova kroz usvajanje obnovljivih izvora energije i energetski efikasne prakse. Politike i propise također treba implementirati kako bi se promovirale prakse održivog korištenja zemljišta, kao što je smanjenje krčenja šuma i promoviranje pošumljavanja.
Prekomjerni izlov je još jedan značajan problem s kojim se suočavaju oceani i morski ekosistemi. Prekomjerni izlov nastaje kada ribolovne aktivnosti premašuju kapacitet ribljeg fonda da se obnovi. To dovodi do iscrpljivanja ribljeg fonda, što utječe na egzistenciju zajednica koje se oslanjaju na ribolov za svoju egzistenciju, ali i do gubitka biodiverziteta u morskim ekosistemima, što utiče na cjelokupno zdravlje i otpornost okeana. Da bi se riješio ovaj problem, mogu se implementirati mjere kao što su primjena kvota, propisa o ribolovu i uspostavljanje zaštićenih morskih područja. Ove mjere mogu pomoći da se osigura održivo korištenje ribljeg fonda i zaštiti morski ekosistem.
Uništavanje staništa je takođe veliki izazov sa kojim se suočavaju okeani i morski ekosistemi. Ljudske aktivnosti kao što su razvoj obale, rudarstvo i jaružanje dovele su do uništenja važnih staništa kao što su koralni grebeni, mangrove i korita morske trave. Ova staništa predstavljaju važna područja za razmnožavanje i rasadnike mnogih morskih vrsta. Uništavanje ovih staništa utiče na opstanak i otpornost morskih ekosistema. Da bi se riješio ovaj problem, treba uložiti napore da se promoviraju prakse održivog obalnog razvoja, kao što je uspostavljanje tampon zona i zaštita kritičnih staništa kao što su mangrove, korita morske trave i koralni grebeni. Politike i propise treba implementirati kako bi se promovirale prakse održivog korištenja zemljišta i očuvanje morskih ekosistema.