Isprobajte ove jednostavne ideje kako biste svoju svakodnevnu rutinu kuhanja učiniti što – zelenijom. Bonus: uštedjet ćete i na kućnom budžetu
Ako razmišljate o kuhanju na što održiviji način, kako biste svojim postupcima doprinijeli većoj zaštiti planeta, dobra je vijest da u samo nekoliko malih koraka može napraviti veliku razliku. Još je bolja vijest da će vam većina tih promjena dugoročno uštedjeti novac. Kao što vidite, to je u svakom slučaju win-win situacija!
Maksimalno iskoristite svoju pećnicu
Onih 10 minuta kad se pećnica prethodno zagrije, pravo je vrijeme za tostiranje orašastih plodova ili suhih krušnih mrvica. Ako planirate veliko pečenje, pokušajte tempirati stvari tako da možete koristiti obje rešetke odjednom. Manji uređaj zahtijeva manje energije, pa za pripremu nekih obroka možete koristiti i toster – budući da je električan, pomaže u smanjenju ugljičnog otiska.
Kuhajte kao da ste na Masterchefu
Neka sadržaj vašeg hladnjaka i smočnice diktira što ćete kuhati. To što vam je pri ruci sve je što vam treba za pripremu obroka. Ako nemate ideja, potražite ih na internetu – sve je više zero-waste recepata.
Zanemarite (većinu) datuma isteka
Stručnjaci za smanjenje bacanja hrane, opisuju regulative s rokom trajanja i drugim datumima krajnje zbunjujućima. Ti se datumi obično odnose na kvalitetu hrane, a ne na sigurnost. I postoji nekoliko dosljednih standarda, koji mogu navesti mnoge ljude da odbace hranu koja je sigurna za konzumaciju.
Zato dvaput razmislite prije nego nešto bacite samo zato što je istekao rok. Izuzetak su, ipak, rokovi upotrebe, što je sigurnosna obavijest. Pod pretpostavkom da ste s ohlađenom hranom pravilno rukovali, a to znači da je nikad niste ostavili na sobnoj temperaturi dulje od dva sata, vaša su osjetila najbolji vodič o tome što je sigurno jesti. Ako mlijeko miriše kiselo nakon što ste ga natočili u čašu ili ako je meso pomalo sluzavo, to je znak da ga bacite.
Sačuvajte otpatke – da ih netko drugi kompostira
Držanje hrane podalje od smeća čini puno dobra za Zemlju. EPA procjenjuje da ostaci hrane zauzimaju oko četvrtinu prostora na odlagalištima. A kada se razgrade, oslobađa se štetan staklenički plin metan. Čak i ako nemate prostora ili ne znate kako održavati hrpu komposta u dvorištu, ostatke možete spremiti u posebne vrećice za kompostiranje i u njima ih odložiti u za to predviđene kontejnere.
Zamijenite plastiku za jednokratnu upotrebu
Volimo torbe za višekratnu upotrebu. Ne morate ih kupovati da biste smanjili potrošnju plastike za jednokratnu upotrebu. Baš kao što ne trebate kupovati niti plastične folije. Umjesto njih pokrijte zdjele u hladnjaku tanjurima, bez obzira spremate li u zdjele polovice luka, grejpa, dinje i nekog drugog voća i povrća – ali obavezno s prerezanom stranom prema dolje. Također, možete pripremiti i staklenke u koje ćete pohraniti ostatke.
Sakrijte svoje papirnate ručnike
Nije se lako riješiti cjeloživotne navike upotrebe papirnatih ručnika. Započnite prelaskom na verziju izrađenu od recikliranog papira. Ova vrsta obično nije tako gusta ili upijajuća kao klasične vrste, tako da ćete umjesto toga možda posegnuti za nečim drugim. Također, razmislite o stavljanju role papira na mjesto koje nije odmah vidljivo, poput smočnice – tako nećete za svaku sitnicu upotrijebiti papir.
Dok smanjujete potrošnju papirnatih ručnika, oslonite se, primjerice, na švedske krpe za suđe, koje su poput križanca spužve i papirnatih ručnika. Mogu se prati, ponovno koristiti i kompostirati!
Izvor: naturala.hr